Get prepared before Cyclone Vaianu arrives. Visit Auckland Emergency Management for the latest information.
O le tu’ufa’atasiga lenei o fa’amatalaga taua e fa’atatau i le Pulegānu’u a Aukilani ma le fa’atinoga o faigāpalota fa’aitumālō i gagana eseese.
Mo nisi fa’amatalaga tāua silasila ane i le itulau lea www.voteauckland.co.nz mo le gagana Peretania.
O le pulegānu’u a Aukilani, o le puleganu’u aupito telē lea i le atu Australasia.
Latou te faia faai’uga uma a le faigāmālō i itumālō ma tuuina atu auaunaga mo pitonu’u uma o Aukilani.
E nafa le pulegānu’u ma le tele o mea e ono a’afia ai lou olaga i aso ta’itasi e pei o le:
O la matou fa’ata’ita’iga o pulega faaitūmālō, ina ia fesoasoani e fa’amalieina ai mana’oga mo’omia e itumālō ma pitonu’u, ina ia ausia e Aukilani puna’oa e fa’aleleia ma atina’e ai.
O fa’aiuga uma ua fa’asoa lea i le va o le pulega tutotonu ma pulega faaitūmālō, ma e iai lava le vaega e faia fa’ai’uga mo vaega ta’itasi:
O sui filifilia e palotaina i le taimi o faigapalota fa’aitūmālō e fai ma sui o tagata Aukilani.
Latou te faia fa’aiuga tāua e fesoasoani i le atina’eina o le itūmālō o Aukilani ma fausia pitonu’u malolosi.
O le pulenu’u e filifili e tagata palota a Aukilani, ma o ia foi lea na te ta’ita’ia le Pulega Tutotonu.
E 20 sui faufautua e filifli e le ‘aupalota e fai ma sui o ualota e 13 i Aukilani.
O ualota ma vaega fa’afanua ua fa’atulagaina i lou fa’asinomaga ma le pitonu’u e te alala ai, fa’apea ‘au’aunaga ua saunia mo ia pitonu’u.
E 21 le aofa’i o sui o le pulega fa’alotoifale i totonu o Aukilani, ma o nei pulega e i le va o le lima ma le iva sui auai, na filifiliina e tagata palota a o latou lava pitonu’u.
O nei pulega taitasi uma latou te filifilia le ta’ita’ifono ma le sui ta’ita’ifono.
Sa’ili le pulega fa’alotoifale ma le ualota e te palota ai i le faigapalota fa’aitūmālō.
(O le itulau lea e mana’omia ai le tusia o lou tuatusi i le Gagana Fa’aperetania)
E ta’i 3 tausaga ma faia faigapalota fa’aitūmālō e filifilia ai ni sui fou (pulenu’u, sui faufautua, ma sui o le pulega fa’alotoifale) mo le fono fa’aitūmālō.
O lou palota i le faigapalota fa’aitūmālō, o le auala lea e te filifilia ai ni sui o le’ā faia ni fa’ai’uga mo oe e nafa ma fa’afitauli o ‘a’afia ai Aukilani ma lou pitonu’u.
E mafai ona e palota i le faigapalota fa’aitumalo pe afai e:
E mafai ona e palota i le faigapalota fa’aitūmālō a Aukilani pe afai e te nofo i Aukilani, pe ua iai foi sou fale fa’atau po’o se fanua i Aukilani.
Lesitala mo le palota ma (o le so’otaga lea e te asiasi ma taga’i i le itulau o lo’o tusia i le Gagana Fa’aperetania) check or update your postal address siaki le tuatusi o lau pusameli po’o sa’o, ina ia maua lelei ai au pepa palota e lafo atu.
O tulafono fa’avae o iai nei, ua aiaia ai faigapalota faaitumalo e tatau lava ona fa’aaogāina ai pepa palota lafo i pusameli.
Ina ia mautinoa le taunu’u atu o au pepa palota i lou tuātusi o iai nei, e tatau ai ona e lesitala pe faamautinoa lou tuatusi
Afai e le’i taunu’u atu au pepa palota i lau pusameli – pe afai e le’i leva ona suia lou tuātusi pe le’i tuuina foi lou suafa i le lola o tagata palota – e mafai ona e palota i le palota fa’apitoa. O palota fa’apitoa o le’ā fa’ataunu’uina i nofoaga ese’ese i Aukilani. E maua atu nisi fa’amatalaga pe a tu lalata i lea aso.
E mafai ona momoli atu au pepa palota i soo se pusameli a le Falemeli a Niu Sila e aunoa ma se totogi. Ia mautinoa ua taunu’u i le Ofisa o Faigapalota a’o le’i tapunia faigapalota.
O le’ā saunia foi nisi nofoaga se tele i totonu o le taulaga, e aofia ai ma faletusi a le puleganu’u a Aukilani, faapea ma supamaketi, o iina o le’ā mafai ona momoli iai au pepa palota ua uma ona faatumu.
O le’ā fa’alauiloa atu foi nofoaga uma nei pe’a lata i le taimi o palota.
E ese’ese tu ma aganu’u o sui filifilia uma, ua iai foi latou tomai i aga tausili ma agava’a eseese mo le galuega.
E lē mo’omia ni fa’ailoga fa’apitoa e avea ai oe ma sui tauvā i palota fa’aitūmālō.
E tatau lava ona e:
E telē lava se sao o sui filifilia i le fa’agasologa o galuega faia mo aso ta’itasi i totonu o le a’ai.
Pe a avea oe ma sui filiflia, o le’ā e:
I soo se aso lava, e ao ona e:
O ni tomai fa’apitoa e te manumālō ma avea ai oe ma sui o Aukilani, e aofia ai le :
O sui ua filifilia latou te mauaina se totogi e tumau ua mae’a fuafuaina e le Vaega Tuma’oti (Pulega a le ‘Aufaitotogi). O le totogi ua fuafuaina lava i taimi fa’atulagaina ma galuega uma mo le tofiga, e fua i le telē o le pitonu’u ma le aofa’iga o itumalo o lo’o iai.
O sui filifilia fa’aitūmālō e gālulue mo le 12-24 itula i le vaiaso ma o latou totogi e i le va o le $31,141 to $455,811 i le tausaga e fua lava i le pulega fa’aitūmālō (e fua le totogi i le telē o le itūmālō).
O pulega fa’aitūmālōtaitasi latou te filifilia lava so latou ta’ita’i ma se sui ta’ita’i – o tofiga la nei e mana’omia le taimi e sili atu (20-40 itula i le vaiaso) ma e maua lō latou totogi e tusa ma le $37,369 i le $111,623 i le tausaga e fua i le tofiga ma le pulega fa’aitūmālō.
O sui faufautua e galulue fa’asoloatoa i itula masani – 40 itula pe sili atu foi i le vaiaso – ma e mauaina le totogi e $111,782 o le totogi amata lea i le tausaga.
O le pulenu’u foi e galue fa’asoloatoa i itula masani - 40 itula pe sili atu foi i le vaiaso, ma e mo’omia ai tomai maoa’e ma sili atu foi lona maualuga, e mana’omia le fa’atinoga fa’apolofesa o galuega uma ma le ofoina atu o lona lava taimi, e aofia ai taimi e i tua atu o itula faigaluega ma fa’ai’uga o vaiaso. Na te mauaina le totogi e tusa ma le $306,952 i le tausaga.
(O le so’otaga lea i le itulau, o loo tusia ile gagana Fa’a-peretania e te asiasi iai mo fa’amatalaga tau galuega ma le totogi) Full details of the responsibilities and salary for each role.
Afai ua e agava’a e te palota, ae e lē mafai ona fa’atumu lau pepa palota e oe lava ia, e mafai ona fai lau palota i luga o le telefoni.
Afai e iai ni ou mana’oga faapitoa ma a’afiaga tumau a’o lo’o fia avea oe ma sui tauva, ma ua lē mafai ona fa’atumu lau pepa,fa’afeso’ota’i le Ofisa Faipalota i le numera 09 973 5212 po o le 0800 922 822 ina ia fa’amauina ai se taimi e tu’uina atu ai le fesoasoani i le fa’atumuina o au pepa.
O le auaunaga lenei ua fa’apitoa lava mo i latou e lē mafai ona fa’atumuina ni pepa palota e i latou lava ia.
Afai ua e fia avea ma sui tauva, e tatau ona iai ni tagata se to’alua e fa’atuina mai oe (o la’ua foi ia e tatau ona i totonu o le pitonu’u o loo e fia tauva mai ai) ma e tatau ona fa’atumuina a la’ua vaega o le pepa fa’atumu a leai e tatau ona auai mai i le aso o le fa’atalanoaga ma le fa’atumuga o pepa a le sui tauva.